Otkup zlata u Srbiji

Otkup zlata uglavnom je dobar biznis, a naročito popularnim postaje u vreme krize. U Beogradu, trenutno na potezu od Vukovog spomenika do Liona, nekih kilometar i po do dva, ima čak 22 zlatare ili objekta koji se bave otkupom zlata. Neki od njih su tu već decenijama i ozbiljno rade svoj posao. Neki su bili samo menjačnice ili frizerski saloni da bi se u proteklih nekoliko godina ubacili u biznis koji sve više cveta. Za poslednjih 7 godina, cena zlata na berzi je skočila gotovo četiri puta, a kad ponestane novca, kakav je slučaj u Srbiji, narod poseže za porodičnim nakitom, pa čak i zlatnim zubima. Nisu retke ni prevare. Treba znati da cena 14-karatnog zlata, koje je inače najjeftinije ali i najčešće prodavano i kupovano zlato u Srbiji, trenutno iznosi 2.250 dinara za gram. Cene se od zlatare do menjačnice razlikuju u hiljadama dinara, a veliko je pitanje koliko njih zaista ima dozvolu da se bavi ovim poslom. Prema evidenciji koju ima Direkcija za mere i dragocene metale registrovano je 883 proizvođača, odnosno zlatara. U maju 2011. godine usvojen je Zakon o kontroli predmeta od dragocenih metala, što je bolje regulisalo ovu oblast, ali i dalje ima mnogo onih koji se bave otkupom zlata iako im to zakon ne dozvoljava. Zakon kaže da otkup zlata mogu obavljati isključivo oni koji proizvodnje predmete od dragocenih metala, dakle proizvođači. Oni moraju biti registrovani za obavljanje delatnosti proizvodnje predmeta od dragocenih metala, koji ima znak proizvođača i koji u svojim prostorijama na vidnom mestu drže i rešenje o znaku proizvođača.

U prethodnom periodu najviše su profitirali oni koji su ulagali u zlato. Za razliku od nekih zemalja u okruženju, Srbija nema preduzeća za otkup zlata i njegov izvoz. Samo u Beogradu ima 150 zlatara koje godišnje za potrebe svoje proizvodnje od građana otkupe do 50 kilograma zlata. Zlatari otkupljeno zlato koriste za proizvodnju novog nakita, a menjači za preprodaju. Zlato koje u Srbiji nema kupca uglavnom se izvozi, što je u domenu Ministarstva trgovine. Dok nije usvojen Zakon 2011. većina ove trgovine bila je “na crno”, švercovalo se preko granice u kineskim torbama. Situacija se popravila, ali i dalje je trgovina zlatom jedan od četiri stuba najpogodnija za pranje novca. Prema podacima Evropske centralne banke, MMF i centralne banke evropskih zemalja su od početka 2011. povećale rezerve u zlatu za 25.000 unci, odnosno 0,8 tona. Čitave dve decenije se gram čistog zlata prodavao na svetskim berzama po stabilnoj ceni od 10 EUR sve do 2005. Od tada do danas cena zlata je porasla vise od četiri puta, a 2008. za jednu finu uncu ili 31,1 gram trebalo je platiti 700 USD, dok je 2001. koštala 250 USD. Ukoliko želite da prodate svoje zlato u Srbiji, ne dozvolite da se povedete samo za najboljom mogućom cenom kao kriterijumom. Vodite računa da se transakcija obavi u zlatari sa precizno baždarenom vagom, koja se proverava na godinu dana, kako bi otkup zlata bio što sigurniji za vas.