Kako proveriti zlato?

Kada je reč o prodaji i otkupu u zlata i zlatnog nakita, prvo pitanje koje se postavlja je kako proveriti zlato. Najbolje mesto za to su ovlašćene zlatare. Stručno oko može prepoznati zlato odmah, pa čak oceniti i njegovu finoću. Obični ljudi mogu prepoznati zlato po žigu, mada nakit može posedovati žig, ali da nije zlatan. Ukoliko niste sigurni da li je vaš nakit zlatan, posetite zlatarsku radnju gde ćete uz pomoć zlatara i sredstva koje koriste za proveru, utvrditi da li je nakit od zlata ili ne. Za proveru zlatnog nakita, odnosno finoće zlata, zlatari koriste kiseline. Određena kiselina proverava određenu finoću zlata. Ukoliko na vašem nakitu postoji žig oznake 585, a zlatar stavi kiselinu za proveru zlata 585, i površina počne da peni i zeleni, to znači da vaš nakit nije od zlata, već od nekog drugog metala. Čistoća zlata se izražava u karatima. Čisto zlato ima 24 karata. Pošto se zlato za nakit zbog svoje mekoće uvek meša sa drugim metalima kao što su srebro, platina, paladijum, bakar, sadržaj zlata u leguri varira. Ovi metali su neporozni su i imaju veliku moć reflektovanja svetlosti na poliranoj površini. U našim zlatarama se izrađuje uglavnom zlatan nakit od 14 karata sa oznakom 585, što znači da u sebi sadrži 58,5% čistog zlata, a ostatak su drugi metali. Izrađuje se takođe i zlatan nakit od 8, 10, 12 i 18 karata. Da bismo izbegli dilemu kako proveriti zlato, najbolje je kupovati vredan nakit u renomiranim i proverenim zlatarama – one su garant kvaliteta koji se može proveriti, pošto je svaki komad obeležen žigom proizvođača.

Još jedno bitna stvar kada se pitamo kako proveriti zlato je: što je karataža veća, i finoća komada je bolja, kvalitetnija, ali i mekanija. Zato se za nakit retko koristi finoća zlata od 22k, već se od takvog zlata uglavnom izrađuju dukati. Prema učešću pojedinih metala i zlata u leguri razlikujemo i boje zlata, koje mogu biti: žuta, crvena i bela, u zavisnosti od metala koji se koriste u legurama. Zlatare čuvaju u tajnosti kombinacije materijala korišćenih za izradu nakita kao i odnos svakog od korišćenih metala u izradi odnosnog komada nakita. Većinu svetske trgovine zlatom nadgleda posebna organizacija sa sedištem u Londonu, po imenu LBMA (London Bullion Market Association) koja vodi računa da se trgovina zlatom odvija po strogim, propisanim pravilima. Prvo je potrebno precizno odmeriti dimenzije zlatne poluge: gornja površina 255 x 81 mm, donja površina 236 x 57 mm, debljina 37 mm. Težina minimum – 350, maksimum 430 finih unci zlata. Čistoća zlata se kreće u rasponu 995.0 – 999.9/1000. Oznake koje svaka zlatna poluga mora da ima su: serijski broj, žig rafinerije, finoća u četiri cifre, godina proizvodnje u četiri broja. Zabeležene su prevare sa polugama od volframa (metal čija težina je približna težini i gustini zlata po jedinici težine) koje su bile pozlaćene sa dva mikronska sloja pravog zlata. Iz svega navedenog jasno je da je pitanje kako proveriti zlato veoma važno pitanje koje treba prepustiti profecionalcima, ali je podjednako bitno da i sami znamo što više o toj temi.

Belo zlato

Belo zlato je legura zlata i bar jednog od belih metala, obično nikla ili paladijuma. Čistoća belog zlata se meri u karatima. Osobine belog zlata mogu varirati u zavisnosti od metala i njihovih odnosa koji su korišćeni prilikom izrade legure. U skladu sa tim, legure belog zlata mogu biti korišćene u različite svrhe. Legure zlata i nikla su čvrste i tvrde, pa se koriste za izradu prstenja, legure zlata i paladijuma su meke i savitljive, pa se koriste kao podloga za drago kamenje. Ponekad se u njih dodaju drugi metali, poput bakra, srebra i platine, zbog težine i trajnosti. Pojam „belo zlato“ koristi se u industriji veoma labavo da opiše karatne zlatne legure za beličastim nijansama. Najkvalitetnije belo zlato ima 18 karata i pravi se od zlata i paladijuma, ponekad i sa tragovima platine, koja se dodaje da bi legura imala veću težinu i bolju postojanost. Kod nas na tržištu najprisutniji je nakit od 14-karatnog belog zlata, finoće 585. To znači da takav komad nakita sadrži 585 delova zlata, dok ostatak do 1000 čine drugi metali (srebro, paladijum, nikl ili slično). Ukoliko zlata ima 750/1000 onda je zlato 18 k. Belo zlato nikada nije potpuno belo bez obzira na kvalitet predlegura koje se koriste za legiranje. Mnogi veruju da je boja oplate sa dodatkom rodijuma, koja se vidi na mnogim komercijalnim komadima nakita, zapravo boja belog zlata. Pojam “belo” obuhvata veliki spektar boja, koje idu od bledožute, smeđkaste, pa čak do vrlo blede ružičaste. Industrija nakita često koriguje ove beličaste nijanse oplatom od rodijuma. Dok pojedine kvalitetnije legure zadržavaju svoj sjaj, većinu je potrebno obložiti vrlo tankim slojem rodijuma. To dovodi do tamnijeg sjaju u poređenju sa sjajem platine i srebra. Sloj rodijuma kojim je obložena legura može se vremenom istrošiti i skinuti. Ponovo rodiniranje je uobičajeni postupak i većina zlatara će to učiniti kao gratis uslugu za nakit kupljen kod njih.

Cena belog zlata je uglavnom ista kao i cena žutog zlata, ali pojedine prodavice prodaju belo zlato skuplje od žutog. Jedina razlika između belog i žutog zlata je u strukturi koja zahteva da artikal od belog bude za nijansu teži od istog artikla od žutog zlata, zbog čega je razlika u ceni neizbežna. Belo zlato spada u najtraženije metale, kada je u pitanju nakit. Trend za belim zlatom je poslednjih godina u porastu, a naročito je popularan među mladima, kako ženama tako i muškarcima. U vodećim prodavnicama nakita u Evropi, ali i širom sveta, komadi belog zlata su najprodavaniji. Ova moda je došla iz SAD-a, gde se belo zlato smatra simbolom ultimativnog šika. Poslednjih godina i žene u Aziji sve više preferiraju nakit od belog nego od žutog zlata koje postaje u očima novih generacija simbol starog vremena. Danas, u zlatarskoj industriji čak sedamdeset posto proizvodnje odnosi se na izradu komada od pomenutog metala. Neverovatan podatak, s obzirom da je do pre par decnija postojalo uglavnom samo žuto zlato. Belo zlato je sve popularnije čemu doprinosi i činjenica da odlično pristaje uz dijamante kao i platina, a cena je duplo niža.