Kupovina zlata

Kupovina zlata odnosno zlatnih poluga i njihovo čuvanje u inostranstvu spada u najisplativije načine ulaganja u plemenite metale, ako se izuzmu troškovi putovanja i skladištenja imovine u odgovarajućem trezoru. Razlog isplativosti je pre svega u činjenici da je u Evropskoj Uniji investiciono zlato u potpunosti oslobođeno svih poreza i davanja, pa čak i poreza na dodatu vrednost Continue reading “Kupovina zlata” »

Cena zlata u Beogradu

Cena zlata u Beogradu, kao i širom sveta je u konstantnom porastu što je trend poslednjih nekoliko godina. U vreme krize otkup zlata u Srbiji uzima sve više maha, seleći se iz zlatara i menjačnica na ulice. Otkupljivači dragocenog metala, kojih je u našoj sredini sve više, kažu da je porodični nakit poslednja moneta siromaštva kad nestane ostalih izvora. Continue reading “Cena zlata u Beogradu” »

Cena za gram zlata

Cena za gram zlata na svetskim berzama, počev od 1999. godine, beleži kontinuirani rast, a taj trend prate i cene akcija rudnika zlata. Zlato je jedno od najstarijih sredstava plaćanja na svetu. Do pre par decenija sve velike svetske valute imale su podlogu u zlatu – tzv. zlatni standard. Zlato je poznato i kao „sigurna luka“, jer ulaganje u zlato štiti ulagače od inflacije i od potresa na finansijskim tržištima. Tako u slučaju inflacije zlato služi kao učaju inflacije zlato služi kao kišobran, jer njegova cena prati poskupljenje životnih namirnica. Nije uopšte čudno da se u poslednje vreme zlato sve više kupuje. Cena za gram zlata je tokom dve decenije bila stabilna i kretala se oko 10 EUR. Tako je bilo sve do 2005. godine, kada investitori počinju da kupuju zlatne poluge, predosetivši nadolazeću ekonomsku i finansijsku krizu. Trgovina zlatom na globalnom nivou odvija se na pet velikih tržišta: Njujork, London, Cirih, Sidnej i Hong Kong. Cena zlata se određuje 2 puta dnevno u Londonu. Članovi Londonskog udruženja trgovine zlatnim izlivcima (LBMA – London Bullion Market Association) su najznačajnije banke, trgovci, proizvođači i prerađivači zlata. Ova grupa se okuplja i i “doteruje” cenu zlata.

Što se tiče Srbije, kriza je dovela i do toga da građani prodaju svoj zlatni nakit i zubne umetke radi pukog preživljavanja. Cena za gram zlata u Srbiji zavisi pre svega od finoće zlatnog nakita, a za 1 gram zlata finoće 585 (14 karata), cena se kreće između 3000-5000 dinara, zavisno od lokaliteta zlatare. Položaj prodavnice može značajno podići cenu, pogotovo u radnjama u centru velikih gradova. Ova osnovna cena zlata se odnosi na zlatan nakit bez cirkona, i različitih tipova izade koje mu još podižu cenu po gramu. Cena belog zlata je uglavnom ista kao i cena žutog zlata, ali se dešava da prodavice prodaju belo zlato skuplje od žutog. Jedina razlika između belog i žutog zlata je u strukturi koja zahteva da artikal od belog bude za nijansu teži od istog artikla od žutog zlata, pa je razlika u ceni neizbežna. U Srbiji se uglavnom prodaje 14karatni nakit. Zlatre otkupljuju i zubno zlato, lomljeno zlato, dukate i ostali zlatni nakit. Otkup lomljenog zlata vrši se u zlatarama za 2.100 dinara po gramu. Lomljeno zlato može se i zameniti za nakit. U menjačnicama se za gram zlatnog nakita može dobiti 15 do 20 odsto više nego u zlatarama. Međutim, zlatari napominju da su njihove vage i tehnologija ispitivanja kvaliteta zlata atestirani, za razliku od onih koje koriste drugi otkupljivači, pa je prodaja zlata preporučljivija u samim zlatarama. Dukati su finoća 900 i cena grama je 5.000 dinara. Najpopularniji dukat u reigonu je Franc Jozef, finoće 986, težine 3,49 grama, a otkupljuje se za 12-13.000 dinara. Cena otkupa zlata finoće 999 je 3.600 dinara. Zlatne poluge su finoće od 900 – 999, što zavisi od banke koja ih je prodala, a cena otkupa je od 3.300 dinara do 3.800 dinara. Svaka poluga ima na sebi oznaku finoće. Cena za gram zlata se menja svakodnevno u zavisnosti od raznih uticaja.

Berza metala

Berze metala spadaju u specijalizovane robne berze, a svakako je najpoznatija i najveća od njih LME (London Metal Exchange) – Londonska berza metala. Osnovana je 1877. godine, ali je berzanska trgovina metalom postojala još u vreme kraljice Elizabete I, na Kraljevskoj berzi. Počev od 1571. godine trgovci su se sastajali i razmenjivali metale i drugu robu. U početku su trgovci poslovali metalima za domaće tržište, ali je UK uskoro postalo glavni izvoznik metala. Zbog toga su se evropski trgovci veoma brzo uključili u ovu aktivnost. Prvo se trgovalo bakrom, a od 1920. godine počinje trgovina i olovom i cinkom. Londonska berza metala je najveća berza metala i referentna ustanova za zvanične cene metala koje veže u celom svetu. Na robnim berzama se najčešće trguje žitaricama, metalima, poljoprivrednim proizvodima, naftom, zemnim gasom itd. Glavni svetski trgovinski centri za trgovinu plemenitim metalima su London, Njujork i Cirih. Zlatom i srebrom se trguje vanberzanski, na forexu, a likvidnost na tržištu plemenitih metala u najčešćem slučaju velika kada se preklapa vreme trgovanja u Evropi i Njujorku.

Londonska berza metala svake prve nedelje u oktobru organizuje jednodnevni seminar o tržištu obojenih metala, gdje se mogu čuti najnovije informacije i prognoze od strane nekih od najuticannijih imena iz sveta metala. Mnoge kompanije za istraživanje tržišta, banke i novinska agencija Tomson Rojters organizuju prijeme na kojima se u neposrednom razgovoru od sagovornika može čuti i ono čega nema u njihovim zvaničnim izveštajima. LME organizuje i niz obrazovnih seminara za zainteresovane učesnike, poput onih: Kako trgovati na berzi, Hedžing strategije itd. Događaj je izuzetno popularan i svake godine LME nedelja okupi preko 3000 ljudi sa svih strana sveta. Pitanje koje najviše zanima učesnike je šta će biti sa cenom metala sledeće godine. Zbog toga je Londonska berza metala najznačajnije mesto na svetu kada je u pitanju trgovanje metalima.

Berza metala doživela je pravi bum poslednjih godina. Ogromna kineska tražnja metala tokom poslednje dekade radi izgradnje solitera i infrastrukture dovela je do skoka cena metala, uključujući bakar, za više od 600 odsto i podstakla talas fondovskih investiranja u taj sektor. Kako je rast kineske ekonomije usporio, a zemlja se preorijentisala na potrošačku ekonomiju, pojedini investitori se nadaju da će talas urbanizacije u zemljama, kao što su Indija, Indonezija i Pakistan, nastaviti da podstiče tražnju rude gvožđa, bakra i nafte. Očekuje se da će sve veća seoba ljudi u gradove u zemljama u usponu dovesti do porasta tražnje matala, ali verovatno tokom dužeg vremenskog perioda i ne u tako ogromnoj meri kao što se desilo u Kini. Ekonomska neizvesnost uvek donosi oscilacije i nestabilnost na tržištu, ali je srednjoročna i dugoročna prognoza vrlo optimistička. U periodu od 2013 – do 2015. potražnja za metalima, naročito aluminijumom će značajno porasti usled pojačane aktivnosti investitora. Očekuje se prosečna godišnja cena aluminijuma u rasponu o trenutnih 2100 USD po toni do oko 2600 USD po toni u 2015. godini. Londonska berza metala je jedan od najboljih izvora podataka o cenama metala danas.